Od izumiranja do nove nade kontinentalne Hrvatske – škrlet

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo renesansi pomalo zaboravljene i podcijenjene vinske sorte škrlet. Kao i brojne druge hrvatske autohtone sorte i škrlet je dugo godina bio zanemaren, no udruživanjem i pojačanim angažmanom vinara polako, ali sigurno nalazi svoj put do vinske publike.

Uz naziv škrlet ova sorta, nosi i brojne sinonime poput ovnek žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škrtec itd. Ime škrlet potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah) jer se na bobama grožđa u punoj zrelosti na sunčanoj strani javljaju ljubičasto-crvenkaste pjegice pa grozd izgleda kao osut šarlahom! Sinonim ovnek žuti nastao je jer grozd podsjeća na glavu ovna s rogovima postrance.

Ova sorta se uzgaja u podregiji Moslavina, području s dugom vinskom poviješću koja kaže da su prve vinograde ovdje sadili Traćani, Iliri, Kelti i stari Rimljani koji su Moslavačkoj gori nadjenuli ime Mons Claudius (Klaudijeva gora), po svom caru Klaudiju. Povijesni podaci bilježe procvat vinogradarstva na ovom području krajem 19. stoljeća kada su vinogradi zauzimali 170.000 ha, a iz kojih je dobivano približno tri milijuna hektolitara vina. Nakon dolaska filoksere, koja je devastirala vinograde, kreće se s uvođenjem suvremenog vinogradarstva gdje se bitno mijenja sortiment. Od starih sorti do danas su u ovoj podregiji sačuvani: škrlet, moslavac, dišeća ranina, štajerska belina i kraljevina. Danas je Moslavina administrativno podijeljena na tri županije: Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i Bjelovarsko – Bilogorsku, što je jedan od razloga klasične hrvatske priče i podijeljene odgovornosti za revitalizaciju sorte, vina i vinogorje kao jedne cjeline.

Od preko 120 autohtonih vinskih sorti u Hrvatskoj, škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo kvalitetan sadni materijal. Na ovom projektu – koji je trajao 15 godina – radili su stručnjaci Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a prvi su cjepovi proizvedeni na vinogradarskom institutu Geisenheim u Njemačkoj. Zanimljivo je da je struka za ovaj pionirski pothvat dala prednost škrletu u jakoj konkurenciji drugih autohtonih sorti poput malvazije, žlahtine, pošipa ili plavca malog!

Trenutno se škrlet uzgaja na samo stotinjak hektara i spada u najrjeđe hrvatske autohtone sorte koje su u komercijalnom uzgoju. Možda se površine čine male, ali situacija je povoljna obzirom da je u prošlom stoljeću škrlet gotovo izumro zbog dominacije stranih vinskih sorti (graševine, rieslinga i chardonnaya) koje su davale puno veće prinose. Uzrok ovom odstupanju u prinosima još je uvijek nejasan, ali iskustvo iz prakse najvećeg proizvođača pokazuje da škrlet koji se gnoji stajskim gnojem daje bolje prinose od škrleta koji se gnoji mineralnim gnojem!

Autohtonost škrleta ogleda se u njegovoj sjajnoj prilagođenosti uvjetima na obroncima Moslavačke gore. Zahtijeva puno manje njege od nekih svjetski razvikanijih sorti koje su ovdje udomaćene. Ne smeta mu što pada kiša kad je berba – neće istrunuti; baš ga briga što je mraz u svibnju – neće se smrznuti; i ne zanima ga kad je najjača infekcija peronospore ili pepelnice. Ima velike i rijetke grozdove, bobice mu se ne dodiruju pa se kapljične gljivične bolesti ne prenose dodirom. Zbog toga zahtijeva i znatno manje zaštitnih sredstava. Osim klasične proizvodnje u suvremeno opremljenim podrumima, već se javljaju i proizvođači koji rade vina iz kasne berbe bobica, pjenušce i ekološka vina, neka i uz primjenu biodinamike.

Danas uspijeva na području Kutine, Repušnice, Popovače i Ivanić Grada gdje lokalni vinari okupljeni u nekoliko udruga kontinuirano rade na brendiranju i podizanju njegove kvalitete. Jedan od događaja usmjerenih na promociju škleta kao simbola Moslavine je i ovogodišnje ŠkrletOVO koje se održava 7. travnja 2018. u Ivanić Gradu. Uz stručni skup na kojemu će se razgovarati o potencijalima i budućim smjernicama razvoja škrleta, na ŠkrletOVO partyju koji je otvoren za širu javnost posjetitelji će moći kušati škrlete i ostala vina u ugodnom razgovoru s osam najpoznatijih moslavačkih vinara: Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić.

Zato vas pozivamo da se u subotu 7.4. uputite u Ivanić-Grad i otkrijete škrlet!  Više informacija na FB stranici Škrletovo.

Ključne riječi: Ivanić grad Moslavina party škrlet vino