Može li škrlet za Moslavinu biti ono što je malvazija za Istru?

Velika je privilegija kada se neki vinorodni kraj može pohvaliti vlastitom sortom, koja ne uspijeva nigdje drugdje. Malena Moslavina tako raspolaže jednom od rijetkih autohtonih sorti kontinentalne Hrvatske – škrletom.

Ta se loza savršeno uklapa u tamošnje podneblje – često vlažno i malgovito – jer njezini je nezbijeni grozdovi čine otpornom na plijesni i insekte, što izuzetno olakšava uzgoj, osobito ekološki. Naši stari od škrleta su pravili vino koje se pilo mlado i potrošilo bi se već do Uskrsa, jer nije dobro podnosilo starenje. U novije doba zanemaren je dolaskom međunarodnih sorti, što se počelo mijenjati 2005., kada je nekoliko vinara – Voštinić, Miklaužić, Mikša – poslalo uzorke škrleta na londonski IWC. Tu je sorta iznenadila kušače, koji su joj odali priznanje kao izrazito specifičnoj, neusporedivoj s ičime što su poznavali. Kod kuće zbog slabe rasprostranjenosti nije izazivao naročitu pažnju, no zagovornici su smatrali da mu je prednost upravo u ekskluzivnosti. I, nakon daljnjih pohvala iz inozemstva, prepoznale su ga i naša publika i struka, te ga je sve više vinara počelo koristiti za pravljenje sve ozbiljnijih vina.

Proizvođači škrleta predstavili su se na drugom izdanju sajma ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu

Rezultate toga procvata najbolje je provjeriti na vinskome sajmu Šrkletovo, koji je, u organizaciji Udruge šrklet Moslavina, protekloga vikenda po drugi put održan u Ivanić-Gradu. Svoja je vina predstavilo osam izlagača – Kezele-Vino, Voštinić-Klasnić, Miklaužić, Mikša, Trdenić, Ilovčak, Jaram i Florijanović – i nakon kušanja mogli smo ustanoviti da je škrlet definitivno izgradio svoj identitet laganog i iznimno pitkog vina jedinstvene, ali nenapadne aromatike. No, pokazalo se da može biti i mnogo više od lepršavog ljetnog osvježenja, a iz njega je najviše izvukla vinarija Voštinić-Klasnić, koja je proizvela i ozbiljniji, robusni škrlet od grožđa kasne berbe, kao i macerirani šrklet orange. Tomislav Voštinić najavio nam je i nove etikete koje će pokazati sve mogućnosti šrkleta, među ostalim i njegov potencijal za odležavanje, a ovih dana izbacit će charmat pjenušac napravljen od te sorte.

O važnosti ovakve sorte za izgradnju identiteta pojedine regije ne treba ni govoriti – sjetimo se samo što su malvazija i teran napravili za Istru. Držimo fige da će ista stvar zadesiti škrlet i Moslavinu, a Škrletovo, čak i kao malen i strogo specijaliziran sajam, tu igra važnu ulogu. Vinski (i gastro turizam) čije začetke možemo vidjeti (i isprobati) na nekoliko zgodnih lokacija u Moslavini u onoj je fazi kada bi  dodatni poticaj od strane države bio nužan. Pa nisu ni Istrijani izgradili svoju priču bez ozbiljnih ulaganja resursa od strane lokalne uprave.

Veselimo se budućim izdanjima Škrletova i novim iznenađenjima koje nam Moslavci spremaju, jer poigravanje škrletom u vinogradu i podrumu tek je počelo! Mi ćemo u međuvremenu marljivo pisati o mnogim sjajnim stvarima koje nam dolaze iz ove male regije…

Ključne riječi: festival Moslavina škrlet Škrletovo