Prošek nikada neće biti prosecco!
Svakom Hrvatu starijem od… 30 godina pojam prošeka dobro je poznat i drag. Vino i naziv toliko su ukorijenjeni u hrvatsku tradiciju, da čak i ako vam pola obitelji nije iz Dalmacije, znate točno o kakvom se vinu radi. Možda ne znate da se prošek obično radi od dalmatinskih sorti bogdanuše, maraštine, vugave i/ili plavca malog, autohotnih hrvatskih sorata; da se to nešto suši, prosušuje, ali svak’ zna da se na kraju dobije slatko vino koje pijete za desert i kojeg vam nikad ne daju dovoljno.
Gdje si bio…2013?!
No, prilikom ulaska Hrvatske u EU, okolnosti su bile takve da vremena nije bilo, da smo bili tanki na određenim područjima i da smo tom prilikom morali pristati na neke bezvezne kompromise da bismo ušli tada kada smo ušli. Jedna od stvari koja je platila glavom bio je i prošek. Naime, Talijani su odlučili da bi prosječni potrošač mogao biti zbunjen nazivom koji je u osnovi, potpuno isti, iako je evidentno da se radi o dva potpuno različita proizvoda. I uslijedilo je 10 godina pravno političke borbe i dokazivanja da ta tvrdnja nema smisla, i da mali prošek nikako ne može ugroziti poziciju ogromnog prosecca.
Europarlamentarci, lobiranje i borba
S obzirom na skorašnje izbore za Europski Parlament, naš europarlamentarac Tonino Picula odlučio nam je prošlog petka predočiti napore hrvatskih institucija, kao i njegovog tima u rješavanju ovog problema. Ovaj je tjedan na izglasavanju Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o oznakama zemljopisnog porijekla EU za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode… ( i još jedno 3 reda teksta). Izglasavanje ove Uredbe omogućit će Hrvatskoj da nakon 10 godina konačno zaštiti prošek kao tradicijski proizvod sa područja Dalmacije. Tom uredbom konačno se kaže da se homonimi (riječi koje zvuče isto, ali označavaju različite stvari) u nazivu proizvoda mogu zaštititi ako je nedvojbeno jasno da se potrošače ne dovodi u zabludu, te ako je proizvodnja stvar duge tradicije. Regija, sorte vina, način proizvodnje, aromatski i okusni profil, te mjesto na vinskoj karti za prošek i prosecco ne mogu biti različitiji.
Prošeke u podrume!
Vratimo se u našu realnost i podsjetimo se da je i zbog ove zabrane proizvodnja prošeka u Hrvatskoj pala na mizerne količine, navodno ga je manje od 1000 litara. Pritom mislimo na zaista tradicionalno proizveden prošek, onaj koji se radi prosušivanjem bobica (passito tehnologijom), dugotrajnim procesom kojim se dobivaju vrlo male količine vina, i koji će sada jedino biti dozvoljen (ne znam sjećate li se, ali imali smo razdoblje kada smo u trgovinama mogli kupiti fejk prošek, otužni bućkuriš boje i šećera).
Tužna je činjenica „da postoji nagrada za najmanje vino na svijetu, prošek bi tu sigurno bio u najužoj konkurenciji“, kao što je rekao prof. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta. Na udruzi Vino Dalmacije stoga je veliki zadatak da prošek vrati u podrume i na stolove. No pressure, Leo Gracin!
