Prvi koraci crne malvazije na istarskom terroiru

Istarska vinska renesansa pokazala je u praksi, kroz nebrojeno etiketa i skoro trideset berbi, da istarska malvazija nije vinska sorta inferiorna chardonnayu, pinotu sivom i pinotu bijelom, internacionalnim sortama koje je struka favorizirala do početka devedestih. Dapače, ta autohtona istarska sorta jedna je od najversatilnijih bijelih sorata uopće – daje vrhunske pjenušce, svježa vina, ozbiljna vina odležana i preko deset godina, sjajna desertna passito vina, a posebice zabljesne kad se macerira.

Istrijani su naprosto očarani svojom malvazijom, no malo njih zna da u istarskim vinogradima oko Motovuna još od 20-ih godina prošlog stoljeća, kad je zavladala Italija, obitava crna malvazija ili malvasia nera.

Poznati motovunski vinar Klaudio Tomaz ne skriva svoje oduševljenje crnom malvazijom – “Moj nono, koji je umro s 97 godina, pričao mi je da su talijanski enolozi tražili sortu koja bi davala elegantno, mekano vino, a da nije borgonja. Naime, oko Motovuna magle su česte, što ne ide u prilog borgonji, koja je iznimno osjetljiva na pepelnicu. I tako su s pete Italije, iz Apulije (Puglia), doveli malvasiu neru, koja ima dobar imunitet. Ja kažem da je crna malvazija štabela ženska, ima ženski karakter, ali stuče muže ako treba, ima kojone…” Tomaz je 2009. posadio 0,7 hektara crne malvazije, a ove godine, vođen dobrim iskustvom, sadi još jedan hektar.

Crna malvazija ima veliki grozd pa je iznimno ukusna i za zobanje

Malvasia nera, kao i istarska malvazija, svoje porijeklo vuče iz grčkoga grada Monemvasia, ali je već tisućljećima udomaćena u Apuliji pa se vodi kao autohtona sorta te talijanske regije. Posebno je popularna u provincijama gradova Lecce i Brindisi. U stanju je dati crvena vina intenzivne rubinske boje s ljubičastim odsjajima, na nosu intenzivna i aromatična, često voćnog karaktera na nar i maline, visokog ekstrakta s dobrom alkoholnom i mineralnom komponentom, ali slabim kiselinama. Završni štih podsjeća na cabernet sauvignon, samo ima mekše tanine.

Upravo zbog manjka kiselina postaje jasno zašto su Talijani vidjeli u crnoj malvaziji idealnog partnera teranu, kojemu kiseline ne manjkaju, pa bi njihova kupaža mogla biti sretan brak. Istog je mišljenja i Tomaz, koji je svoju kupažu terana (60%), crne malvazije (20%) i merlota (20%) nazvao po motovunskom superjunaku Velom Joži. Trenutno Veli Jože spava pod morem kod mjesta Ika, nadomak Opatiji. Naime, ondje 540 boca iz berbe 2015. odležava u gotovo idealnim uvjetima, jer temperatura oscilira manje od jednog stupnja tijekom godine. Tomaz kaže da 5. kolovoza dođemo u Iku kada će boce Velog Jože uz veliku pompu biti izvađene i ponuđene na kušanje medijima i javnosti.

Osim Tomaza, u Istri crnu malvaziju imaju Danijel Bastijančić iz vinarije Lunika, koji je 2017. posadio 500 čokota, vinogradi i vina Banko iz Kosinožića te Franco Cattunar, koji je također prve čokote posadio 2017. godine.

Nestrpljivi smo kušati prva vina od crne malvazije da bismo vidjeli može li zaživjeti na poluotoku i kakav joj okus daje istarski terroir.

Ključne riječi: crna malvazija Istra Istria malvasia nera malvazija Motovun teran Tomaz vino