Brokenships bistro – ledolomac i jedrenjak u jednom

Ok, sada kada su svi otkrili novi bistro u kojem se krije Tvrtko Šakota, onaj najpopularnijeg zagrebačkog muzeja (Prekinutih veza, naravno), možemo reći: ha! mi smo tamo bili prvi! Isto tako, treba biti pošten i reći da smo tamo bili više u prijateljsko savjetodavnom svojstvu, pa ovo i ne može biti klasična restoranska recenzija. No, to nas neće spriječiti da iskažemo svoju radost što je otvoren ovaj bistro, čija je misija slična našoj: pokazati gostima najbolje od hrvatske tradicije. I to u najširem smislu, uz potpunu slobodu reinvencije, bez ikakvih kompleksa. Što to ustvari znači?

Jelovnik je relativno malen, ali ne i sasvim minimalističan, na njemu se nalazi 15 dobro izbalansiranih i (regionalno) raspoređenih jela. Neka naizgled banalna (kruh i maslac, krastavac i vrhnje), druga naizgled začkoljasta (keške, žufenjak), treća naizgled poznata (rizi-bizi, zagrebački odrezak)! Ništa što ste od navedenog pomislili neće biti točno. Jer, ono što stiže na tanjuru potpuno je drugačije od naših očekivanja: novo, a poznato, neobično, a blisko, prepuno okusa i kreacije. Ne škodi da je i vizualni moment zaista sjajan. Ideja je bistroa prošetati cijelom Hrvatskom, a dobro znamo da je naša kulinarska tradicija ustvari spoj višestoljetnih manje ili više nježnih i prijateljskih utjecaja susjeda, prožvakanih (doslovno!) kroz dugu povijest. Kada takav zadatak stavite pred Tvrtka Šakotu, onda na tanjuru osim igre s riječima, namirnicama i poviješću dobijete još i igru s tehnikom, spajanje poznatog s nepoznatim i prekrasne tanjure.

Ovakva igra zanimljiva je i domaćem gostu, jer ima priliku isprobati potpuno drugačiju verziju njemu nekih poznatih jela, ali i strancu, koji hrvatsku gastronomiju (kakogod to gordo zvučalo!) ima priliku učiti kroz vrlo modernu izvedbu i prezentaciju. Zato smo sretni što se Brokenships bistro, koji se nalazi u epicentru zagrebačkog turističkog buma (i spomenutih 100.000 gostiju muzeja godišnje) odlučio na ovakav pristup. Smatramo to još jednim malim kamenčićem u slaganju one prave, suvisle i poštene priče o onome što u hrvatskoj kuhinji vrijedi.

No, kakav je rezultat na tanjuru? Nama se čini, sjajan! Hrana redom spada u kategoriju “comfort fooda“, nema tu haute cuisine nabrijavanja, a u isto vrijeme imate dojam da jede nešto sasvim novo i drugačije, čak i kad očekujete najjednostavniju moguću stvar. Posebno je fora što većina jela dolazi u small (ilitiga single!) i large varijanti, pa se može ćopkati od svega pomalo, za potpuni dojam. Ono što bismo voljeli vidjeti, a čujemo da je u planu, jest barem mala priča oko svakog jela. Ona zaista zaslužuju da ih se malo “objasni”, ne zato što ih inače nećete moći doživjeti, već zato da i gost nauči nešto o tradiciji koja je preživjela do dana današnjeg, i odjenula neko novo ruho. Tim više što su u Muzeju prekinutih veza zaista dobri u pričanju priča.


Vinska lista jest pomalo neobična, bolje rečeno, neuobičajena za hrvatske ugostiteljske prilike. Ali, pruža pogled na jednu drugu hrvatsku vinsku scenu, kakvu ćete na vinskim listama rjeđe sresti. Jedini problem koji smo imali s njom su nešto prenabrijane cijene vina, koje bi trebale biti niže; domaći gost će primijetiti nesrazmjer, a namjera vlasnika  i jest forsirati hrvatska vina. Upravo iz tog razloga, ako nas pitate, listu stranih vina dalo bi se smanjiti, a hrvatskih povećati. Lokacija (location, location, location!) ovog bistroa neminovno mu je namijenila većinsku stranu, turističku klijentelu, pa u skladu s filozofijom jelovnika guranje hrvatskih vina treba biti prioritet. Ima se od kuda birati.

Držimo fige da se u dobro koncipiranom bistrou Brokenships održi ono najkritičnije, dobra sinergija vlasnika i kuhara koji je oblikovao priču. Ako to prežive (uz miljardu svih drugih začkoljica hrvatskog ugostiteljstva) vjerujemo da će steći vjernu publiku. Ne sumnjamo da će ljepota na tanjuru i u ustima biti prepoznata. Mi im se svakako planiramo vraćati.

Ključne riječi:

Lada Radin

Veterinarka i znanstvenica u duši, istraživačica i putnik po prirodi. Povremeno piše, vrtlari, fotografira i pleše po stolovima (što već dugo nije). U stalnoj potrazi za novim okusima i mirisima.
Pretplati se na newsletter