Graševina: Hrvatska all-round igračica

By: Gurwoman
Article_dsc_2537

Graševina je za hrvatska vina ono što je Zagreb za Hrvatsku, moglo bi se reći. U ukupnom sortimentu hrvatskog vinogradarstva ta bijela sorta grožđa ima udio od otprilike 22%. Dakle, čak petinu stanovništva domaćih vinograda čini graševina. Ta masovnost više joj šteti nego koristi, čini se. Supermarketi su puni sumnjivih graševina u litrenim bocama, graševina u bag-in-box pakiranjima, pa i graševina u tetrapaku. Prve asocijacije uz graševinu većini ljudi ipak su gemišt, roštilj, kotlovina, jeftine birtije i karirani stolnjaci. S druge strane, graševina je naše prvo kontinentalno vino za zaštitom porijekla, koju je dobila još 1976., a također je i među najtrofejnijim hrvatskim vinima na uglednim međunarodnim natjecanjima.

Originalno graševina nije Hrvatica. Grožđe najvjerojatnije potječe iz Francuske, odakle je preseljena u Njemačku, Austriju, dobar dio središnje Europe, uključujući i naše krajeve. Susrećemo je pod imenima talijanski rizling, laški rizling, Welschriesling. Vinogradarstvo i vinarstvo u Slavoniji u povijesti je prošlo sve i svašta, od zatiranja za vrijeme osmanske vlasti pa do katastrofe izazvane filokserom krajem 19. stoljeća. Tek nakon toga kod nas se masovno uvodi i sadi graševina, prvo u Slavoniji, potom i šire. Dakle, iako nije domorotkinja, ovdje se sjajno udomaćila i snašla, što prepoznaju i vodeći svjetski vinski stručnjaci. Tako je u ampelografskoj bibliji, knjizi Wine Grapes, za službeni naziv sorte izabrano upravo ime “graševina”, kako bi se na globalnoj razini izbjegle zbrke i nesporazumi oko nazivlja. Time je zapravo odana počast hrvatskoj graševini, kao najboljoj inkarnaciji potencijala ove vinske sorte. 

Graševina Mihalj, Kutjevo

Iako graševinu najviše vežemo uz Slavoniju, nalazimo je i u Podunavlju te sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Bogomdani položaji i bogatstvo sunca na istoku čine slavonske graševine jačima i punijima, dok su one iz šire zagrebačke okolice laganije i svježije. U idealnom slučaju, graševinu odlikuju ugodne voćno-cvjetne arome, živahne kiseline, blago gorkast finiš, punoća i sklad.  Međutim, daleko od toga da je graševina svježe vino za jednu sezonu. Naprotiv, svestranost je njezin glavni adut. Vješt vinar od graševine može napraviti cijeli spektar različitih vinskih stilova; od mladog ljetnog vina, maceriranih i odležanih elegantnih ljepotica ili zrelih polusuhih plemkinja sve do izuzetnih predikatnih vina punih slasti.

Vina od graševine izuzetno su zahvalna za kombiniranje s hranom pa je i u vrhunskom restoranu moguće napraviti impresivan slijed jela sparenih samo s različitim izričajima graševine. Naravno, to ne znači da i dalje ne možete ljeti uživati u finom hladnom gemištu od friške graševine, ali svesti hrvatsku vinsku šampionku na miješanje s mineralnom bilo bi otprilike kao cijeli život jesti jabuke samo u kompotu i nikako drukčije.

Za malu ilustraciju kako se graševina voli družiti s raznim finim jelima, neka posluže primjeri s ručka održanog u zagrebačkom restoranu Dubravkin put 9. lipnja 2015., u režiji sjajne chefice Priske Thuring.

Carpaccio od brancina i artičoka s aromatiziranim maslinovim uljem sljubljen s mladom, svježom graševinom

 Slijedile su jadranske kozice u tempuri s umakom od manga i kikirikija, u spoju s polusuhom zrelom graševinom.  Ovaj tip graševine odličan je partner mnogim jelima azijske kuhinje, koja su inače prilično tvrd orah za sparivanje s vinima.

Jadranske kozice u tempuri s umakom od manga i kikirikija

 

Confit od jabuke, mousse od bazge i frangipane od oraha sa slatkom graševinom iz kasne berbe - desert iz snova!

 

Comment